Hrvatska manjina u Republici Srbiji

Polož​aj

Prema posljednjem popisu stanovništva u Srbiji održanom 2011. godine, 57.900 osoba se izjasnilo kao Hrvati (12.702 osobe manje nego 2002. godine; udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika s 0,94 posto pao na 0,81 posto). Najviše Hrvata živi na području Vojvodine - u Bačkoj i Srijemu – 47.033, Subotici i okolici – 14.536 te Beogradu i Zemunu.

Broj Hrvata koji žive u Srbiji smanjivao se tijekom posljednjih decenija dvadesetog stoljeća, da bi devedesetih godina prošlog stoljeća njihov broj, u odnosu na 1971. bio prepolovljen. Donošenjem Zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina u Skupštini SRJ 26. veljače 2002., hrvatskoj je nacionalnoj zajednici u ovoj zemlji prvi put priznat status manjine. Samo priznanje statusa omogućilo je formiranje Hrvatskog nacionalnog vijeća, kao krovnog tijela hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji. Napokon je 2009. godine donesen Zakon o nacionalnim savjetima (vijećima) nacionalnih manjina (Službeni glasnik RS br.72/2009). Zakonom se uređuju nadležnosti nacionalnih vijeća u oblasti kulture, obrazovanja, informiranja i službene uporabe jezika i pisma, postupak izbora, financiranje i druga pitanja značajna za rad nacionalnih vijeća. Zakonom je predviđeno osnivanje Savjeta za nacionalne manjine i Fond za poticanje društvenog, ekonomskog, kulturnog i općeg razvoja nacionalnih manjina kojim bi se iz proračuna financirale aktivnosti i projekti vezani za poboljšanje položaja i razvija kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina. Za provođenje neposrednih izbora svaka nacionalna manjina formira posebni birački popis, koji se formira tako što svaki pripadnik nacionalne manjine podnosi zahtjev, a općina njegovog prebivališta donosi rješenje o odobrenju upisa. Hrvatska nacionalna zajednica prvenstveno zbog neugodnih iskustava njenih pripadnika  iz devedesetih, nije uspjela u razdoblju predviđenom za to skupiti potrebni broj ( više od 50% od ukupnog broja pripadnika  nacionalne manjine prema posljednjem popisu stanovništva, umanjenog za 20%) birača za provođenje neposrednih izbora, te će izbori za HNV biti na elektorskoj skupštini. Postoji niz okolnosti koje su utjecale na takav ishod, a prvenstveno strahom i još uvijek neravnopravnim položajem pripadnika hrvatske nacionalne manjine u odnosu na pripadnike drugih nacionalnih manjina, može se objasniti činjenica da su slabije organizirane nacionalne manjine uspjele stvoriti uvjete za neposredne izbore a hrvatska nacionalna manjina nije.

Izborni zakoni

Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o izboru narodnih poslanika Republike Srbije od 25. veljače 2004. godine ukinut je cenzus za predstavnike nacionalnih manjina. Rečene promjene izbornog zakonodavstva ipak ne omogućavaju brojčano malim nacionalnim zajednicama da imaju svoje predstavnike u najvišem predstavničkom tijelu Republike Srbije, budući da izmjene zakona podrazumijevaju izravan ulazak u parlament samo onim predstavnicima manjinskih zajednica koje imaju prirodan prag.

Za stranke nacionalnih manjina u Skupštini AP Vojvodine ukinut je cenzus od 5%, odnosno za manjinske stranke predviđeni prag je onaj koji je potreban da prođe barem jedan predstavnik manjinske zajednice, što ovisi o broju birača koji su izašli na birališta (procjena 15.000.-17.000. glasova).

Bilateralni sporazum o zaštiti nacionalnih manjina

U Beogradu, 15. studenog 2004. godine, je potpisan Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u SCG i srpske i crnogorske manjine u RH. Sporazum predviđa ostvarivanje nacionalnih prava za hrvatsku manjinu u SCG na isti način kako to ostvaruju predstavnici srpskog i crnogorskog naroda u RH, a u skladu s opće prihvaćenim standardima.

Sukladno Sporazumu osnovan je Mješoviti odbor za praćenje njegove provedbe i predlaganje mjera za poboljšanje statusa nacionalnih manjina u jednoj i drugoj državi. Održane su tri sjednice Mješovitog odbora za manjine međutim preporuke Mješovitog odbora ne ostvaruju se naročito glede zastupljenosti predstavnika hrvatske nacionalne manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima te lokalnim tijelima vlasti.

Udruge i institucije

Na području Srbije postoji niz hrvatskih udruga i institucija čija je osnovna djelatnost očuvanje običaja, kulture, jezika i informiranje. Najviše udruga i institucija nalazi se na području općine Subotice, a među njima najznačajnije su: Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, „Hrvatska riječ“, Hrvatsko akademsko društvo, «Bunjevačko kolo», Hrvatska čitaonica, Matica hrvatska, HKPD «Matija Gubec» iz Tavankuta i dr.

Na području Sombora i Podunavlja aktivno je šest udruga, a najpoznatije su HKD «Vladimir Nazor» iz Sombora, KUD HRVATA «Bodrog» iz Bačkog Monoštra, HKPZ Šokadija iz Sonte. U Srijemu djeluje pet udruga: u Petrovaradinu, Novom Slankamenu, Rumi, Golubincima i Srijemskoj Mitrovici.

U Zemunu postoji udruga Hrvata «Ilija Okrugić»i Društvo hrvatske mladeži.

Hrvatsko nacionalno vijeće

Hrvatsko nacionalno Vijeće osnovano je 2002. godine, a konstitutivna sjednica održana je 25.01.2003. godine. HNV kao krovna udruga zastupa Hrvate u postizanju svojih prava po pitanjima službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja, kulture i gospodarstva.

Hrvatsko nacionalno vijeće je godine 2003. obnovilo izdavanje informativno političkog tjednika "Hrvatska riječ", koji je izlazio od 1945 do 1956. godine. Vlastitim sredstvima kupljena je i obnovljena kuća u kojoj je sjedište HNV-a u Subotici.

Obrazovanje i jezik

Odgoj i obrazovanje na jeziku manjinske zajednice regulirano je zakonima o osnovnom i srednjem školstvu. U skladu s odredbama tih zakona moguće je formirati razrede na jeziku nacionalne manjine uz uvjet da je najmanje 15 učenika u razredu.

U Republici Srbiji nastava na hrvatskog jezika izvodi se od 2002./2003. godine, a nastava u srednjim školama izvodi se od 2006./2007. godine. Trenutačno se nastava izvodi u pet osnovnih škola u Subotici, Đurđinu, Maloj Bosni i Tavankutu i tri srednje škole na području Grada Subotice.

Hrvatski jezik također je zastupljen u dvojezičnoj, mađarsko-hrvatskoj Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji i sjemeništu„Paulinum“ u Subotici. Od visokoškolskih ustanova jedino Teološko-katehetski institut, kao viša školska ustanova Subotičke biskupije u Subotici izvodi nastavu i na hrvatskom jeziku. Predškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku izvodi se u okviru vrtićkih odjela: u Subotici (vrtić „Marija Petković“), u Tavankutu (vrtić „Donji Tavankut“), u Maloj Bosni (vrtić „Bambi“), te u predškolskoj ustanovi „Naša radost“ u Subotici gdje se nastava izvodi po Montessori programu.

Nastavu na hrvatskom jeziku u školama u Vojvodini izvodi i četiri nastavnika iz Republike Hrvatske, upućenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te postojeći nastavnici u redovitim školama (bez obzira na predmet koji predaju), koji svoju satnicu nadopunjavaju predajući hrvatski jezik i kulturu.

Stipendiranje studenata

U prethodnim godinama  sredstvima MVP-a RH stipendiran je značajan broj studenata Hrvata iz Republike Srbije. Nažalost recesija je i tu ostavila posljedice, koje se očituju u smanjenju sredstava za ovu namjenu.

Copyright (c) 1997.- 2017. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana