Beograd, 03. studenog 2017.

    Intervju veleposlanika Bakote za Hrvatsku riječ

    http://www.hrvatskarijec.rs/vest/4359/Zajednistvo-i-suradnja-temelj-opstojnosti-Hrvata-u-Srbiji/

    Hrvatska očekuje od Srbije ono što je i sama učinila tijekom svog procesa pristupanja EU, pa i ranije kada je donijela Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.* Radi se na stvaranju svih neophodnih uvjeta za ostvarivanje posjeta srpskog predsjednika Zagrebu. 

    Veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Srbiji Gordan Bakota uručio je 24. listopada 2017. godine vjerodajnice predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, a već sljedećeg dana posjetio je Suboticu gdje se sastao s biskupom Ivanom Pénzesom, gradonačelnikom Bogdanom Labanom, a posjetio je i našu novinsko-izdavačku ustanovu. Tijekom posjeta veleposlanik Bakota je za naš tjednik dao svoj prvi intervju od kada je na toj dužnosti u Srbiji. Veleposlanik ističe kako se očekuje intenziviranje bilateralnih odnosa i rada na rješavanju otvorenih pitanja za što je, kako smatra, potreban pragmatizam i dobra volja s obje strane. Veleposlanik Bakota je izrazio nadu da takva volja danas postoji u Srbiji.

    Koja su najvažnija i najteža za rješavanje otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije?

    Ne bih posebno izdvajao određena pitanja, ali držim kako same radne skupine za otvorena pitanja, po svojoj strukturi, ukazuju koje su otvorene teme između dvije države. Hrvatska je svakako spremna i voljna revitalizirati rad sa srpskom stranom na svim otvorenim pitanjima – manjina, nestalih osoba, povrata kulturnoga blaga, sukcesije, graničnog pitanja, suradnju na području pravosuđa. Želim posebno naglasiti kako je vrlo bitno da se uskoro održi i sastanak Međuvladinog odbora vezano za provedbu međudržavnog sporazuma o manjinama. Dakle, želimo intenzivirati dijalog između nadležnih tijela o rješavanju svih otvorenih pitanja. Cilj nam je da ih u predstojećem razdoblju rješavamo u dobroj vjeri, na racionalan način. Nadam se da je za to sazrjelo vrijeme i da postoji obostrana volja.

    U javnosti se ističu najčešće otvorena pitanja, a suradnja koja se ostvaruje između dvije države je manje vidljiva. Na kojim planovima se ostvaruje suradnja?

    Osim rada na rješavanju otvorenih pitanja želimo intenzivirati i aktivnosti u mnogim područjima međudržavne suradnje od zajedničkog interesa, a koja su važna za dobrobit građana dviju država. Posebno treba istaknuti suradnju vezanu uz europski kontekst i pregovarački proces. Hrvatska dijeli svoja iskustva iz europskih pristupnih pregovora, veliki je broj hrvatskih stručnjaka koji su na raspolaganju i rade po različitim državnim institucijama u Srbiji. Postoje i konkretni projekti iz područja prekogranične suradnje, koji mogu biti vrlo značajni za obje države. Posebno bih naglasio da hrvatska zajednica u Srbiji treba biti važan čimbenik u prekograničnoj suradnji, stoga u prekograničnim projektima treba imati svoju ulogu. U našim bilateralnim odnosima posebnu važnost ima suradnja u području gospodarstva. Ne zaboravimo da robna razmjena Hrvatske i Srbije prekoračuje iznos od milijardu eura, a hrvatskim investicijama u srpsko gospodarstvo od 750 milijuna eura otvoreno je oko 15 tisuća novih radnih mjesta. U Beogradu djeluje Hrvatski poslovni klub koji okuplja najznačajnije hrvatske tvrtke, a uskoro će se otvoriti i predstavništvo Hrvatske gospodarske komore. Sve to će zasigurno pridonijeti daljnjem intenziviranju gospodarske suradnje. Također, ne treba zaboraviti vrlo dobru suradnju i na području znanosti i kulture, ne samo na institucionalnoj, nego i na izravnoj suradnji znanstvenika i umjetnika.

    Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić je nedavno rekla kako je »teško početi dijalog sa Srbijom« i kako je »vrijeme za novi pristup«. O kakvom se novom pristupu radi? Želi li novi pristup i Srbija po Vašem mišljenju?

    Riječ je o pristupu koji treba biti temeljen na nacionalnim interesima, dobrosusjedskim odnosima uz pragmatizam te potrebu sagledavanja i prihvaćanja realnosti. U središtu pristupanja Srbije EU su europske vrijednosti poput vladavine prava, demokratska načela, ljudska prava. Europske vrijednosti i kriteriji trebaju biti ključni jer pregovarački proces nije isključivo tehnički proces, on je proces u kojem država kandidat prihvaća europske vrijednosti. U tom smislu utjecaj procesa pristupanja koristit će Srbiji u izgradnji stabilnih institucija koje će biti spremne preuzeti obveze članstva u EU i pridržavanja europskih normi. Taj pristup treba biti usredotočen na rješavanje konkretnih problema za dobrobit građana, a posebice nacionalnih manjina. Kada je riječ o Hrvatima kao nacionalnoj manjini, potrebno je osigurati punu provedbu svih onih prava vezanih uz međudržavni sporazum o zaštiti prava nacionalnih manjina, ali i uz Subotičku deklaraciju. To bi trebao biti jedan novi pristup temeljen na konkretnoj suradnji. Iz mog dosadašnjeg iskustva ovdje u Srbiji, nadam se da i srpska strana želi takav pristup u bilateralnim odnosima s Hrvatskom. 

    Kada se može očekivati najavljen pa odložen posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučiću Zagrebu i susret s predsjednicom  Hrvatske Kolindom Grabar – Kitarović.

    Trenutačno se radi na stvaranju svih neophodnih uvjeta za ostvarivanje posjeta srpskog predsjednika Zagrebu. O tome je bilo riječi i prije nekoliko dana kada sam predao vjerodajnice predsjedniku Vučiću. U ovom trenutku još nije definiran točan datum posjeta. To je tema komunikacije i koordinacije i osobno izražavam nadu da će do susreta uskoro doći. 

    Hoće li biti nekih drugih susreta na najvišoj razini premijera, ministara?

    Kao što sam već rekao, obje strane rade na revitaliziranju rada povjerenstava za rješavanje otvorenih pitanja. Svakako je riječ o nekim od najvažnijih aspekata naših bilateralnih odnosa te će njihova realizacija biti znak intenziviranja ukupnih bilateralnih odnosa između dvije države. Posebno želim naglasiti kako očekujemo, prema najavi, da bi do kraja ove godine trebao biti u Srbiji održan Međuvladin mješoviti odbor za pitanja manjina i provedbu međudržavnog sporazuma. 

    Hrvatska je do sada pružila Srbiji značajnu pomoć u procesu europskih integracija (npr. prijevodi, pomoć hrvatskih eksperata itd.).

    Hrvatska će i dalje pružati pomoć i podršku Srbiji i svim zemljama u ovom dijelu Europe koje želi vidjeti kao članice EU. Hrvatska očekuje napredak po pitanju pregovora Srbije s EU. Već sam napomenuo da je čitav niz stručnjaka koji su sudjelovali u hrvatskom pregovaračkom procesu danas aktivni u Srbiji i na raspolaganju određenim tijelima državne uprave koji ovdje dolaze i pomažu Srbiji da što prije uskladi svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU. Hrvatska će nastaviti pružati tehničku pomoć i potporu na putu Srbije prema EU. Već sama činjenica da je Hrvatska otvorena prema pitanju pristupnih pregovora Srbije dovoljno govori da je to potpora u svakome smislu. Želim posebno izraziti očekivanje da će i hrvatska zajednica biti uključena u ovaj proces, te da će svojim prijedlozima, posebno u području manjinskih pitanja, dati svoj doprinos putu Srbije prema članstvu u EU. 

    I u tom kontekstu kako komentirate stav službenog Beograda da Hrvatska blokira europski put Srbije zahtjevima da poštuje bilateralne sporazume i prava hrvatske manjine u Srbiji. 

    Nikako se ne bih složio s tvrdnjom da Hrvatska na bilo koji način blokira put Srbije prema EU. Pregovori o pristupanju su pregovori koje država kandidatkinja za članstvo vodi s državama članicama o uvjetima pod kojima će postati punopravnom članicom EU. Radi se o uobičajenom i redovnom putu konzultacija i usklađivanja konkretnih stajališta vezanih uz uvjete koje Srbija, kao država koja želi postati članica, mora ispuniti. Država kandidat dužna je u okviru ispunjenja kriterija za članstvo ne samo uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim standardima nego i sustavno provoditi to zakonodavstvo na državnoj i na lokalnim razinama vlasti. Pojedina stajališta Hrvatske u pregovorima svakako će biti od pomoći da Srbija uskladi svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU. Taj proces su prošle sve države članice pa tako i Hrvatska koja očekuje od Srbije da ispuni sve ono što je dio pravne stečevine i što su usvojile i sve druge članice EU. U konačnici taj pristup je najbolji i za građane Srbije. Za sve građane kao i za pripadnike nacionalnih manjina, dakle da u punome smislu osigura ispunjavanja cijele pravne stečevine EU. To je naš pristup.

    Hrvatska je također u pregovaračkom procesu europskih integracija morala ispuniti različite uvjete i pregovaračka stajališta. 

    Kada je riječ o pregovaračkim stajalištima, posebno o poglavljima 23 i 24, ponavljam da Hrvatska ne očekuje ništa više od Srbije nego što je ona napravila u svome pregovaračkom procesu pa i prije kada je donijela Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Držim da naše obje manjine, srpska manjina u Hrvatskoj i hrvatska manjina u Srbiji, trebaju imati jednaku razinu mogućnosti ostvarivanja prava u svakodnevnom životu. Podsjećam da u Hrvatskoj postoji vrlo visoka razina političkog predstavljanja nacionalnih manjina kako u Hrvatskom saboru tako i na lokalnim razinama. Duboko sam uvjeren da potpuna primjena manjinskih prava samo obogaćuje naša društva i vrlo rado ćemo to vidjeti i u Srbiji. Ovdje govorimo o poštovanju i primjeni onoga što je već dogovoreno i što je vezano uz pravnu stečevinu EU. Kako se radi o provedbi preuzetih obveza, ne bi trebalo u Srbiji očekivati neke veće probleme, počevši od zajamčenog političkog predstavljanja pa do ispunjavanja obveza vezanih uz obrazovanje, kulturu, informiranje. Uvjeren sam da je to nešto što će Srbija biti spremna napraviti na dobrobit svih nacionalnih manjina i cijelog društva.

    Prošlo je već tri godine od kada je održan Međuvladin mješovit odbor za praćenje Sporazuma o zaštiti manjina sa Srbijom. Zašto se rijetko zakazuju sjednice? I s druge strane, što se može učiniti da se preuzete obveze i preporuke MMO-a poštuju?

    U svemu je potreban racionalan pristup, dobra volja i zalaganje s obje strane, kao što sam već više puta napomenuo. Posljednji potezi srpske strane pokazuju određene naznake spremnosti za rješavanje pojedinih pitanja te treba vidjeti kako će se odvijati realizacija. Činjenica najave skorog održavanja Međuvladinog mješovitog odbora, nakon poduže, višegodišnje stanke, prvi je pozitivan znak. Očekujemo kako će srpska strana u punoj mjeri ispuniti preuzete međudržavne obveze, ali i obveze iz europskog pristupnog procesa. To se u prvom redu odnosi na konačno osiguravanje zajamčenog političkog predstavljanje Hrvata u Srbiji na svim razinama od državnih do pokrajinskih i gradskih razina, u dobroj mjeri temeljenoj i na reciprocitetnim pravima, te na proporcionalno zapošljavanje pripadnika hrvatske manjine u državnim i javnim službama. Očekujemo da predstavnici Hrvata, kao i drugih nacionalnih manjina, budu aktivno uključeni u aktivnosti vezane za donošenje novih zakonskih rješenja i nacionalnih strategija koje se odnose na ostvarivanje prava nacionalnih manjina u raznim područjima od važnosti za nacionalne manjine.

    Kakav je značaj hrvatske nacionalne manjine u vanjskoj politici Hrvatske i radu veleposlanstva i veleposlanika u Beogradu?

    Mi smo u značajnoj mjeri intenzivirali odnose prema našoj manjini u Srbiji. Hrvatska svoja stajališta vezana uz Hrvate u inozemstvu formira u izravnoj komunikaciji s njihovim predstavnicima. Stoga su predstavnici Hrvata u Srbiji u sve češćem kontaktu s najvišim dužnosnicima Hrvatske. Hrvatska preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH mnogobrojnim udrugama osigurava značajna sredstva za njihovo djelovanje. Veleposlanstvo RH u Beogradu i Generalni konzulat u Subotici, osobito generalni konzul i ja osobno, u svakodnevnim smo kontaktima s hrvatskom zajednicom i to nam je prioritet u radu. Posebno nam je važno iz prve ruke čuti njihove probleme, stajališta i prijedloge.

    Kako ocjenjujete organiziranost hrvatske zajednice u Srbiji i na što bi se trebala obratiti pozornost kako bi se ona osnažila i time poboljšao položaj Hrvata u Srbiji?

    Na početku svog mandata mogu istaknuti kako su osnovni postulati svih manjina uvijek temeljeni na dobroj organizaciji, suradnji i koordinaciji te sinergijskom djelovanju i to na svim geografskim područjima i u Bačkoj i u Srijemu i Banatu ali i drugim regijama Srbije, uključujući udruge Hrvata koji žive u Beogradu, kao i suradnji i snažnim vezama s matičnom domovinom Hrvatskom. Nedvojbeno je to najvažniji preduvjet uspjeha i opstojnosti jer hrvatska manjina u Srbiji zajedničkim snagama može biti etablirana i emancipirana u pravom smislu riječi. Vrlo je bitno da legitimni predstavnici hrvatske manjine budu izabrani i sudjeluju u radu Hrvatskog nacionalnog vijeća i drugih udruga. Tu smatram ključnim naglasiti i želim odati priznanje Hrvatskoj riječi, njenoj važnoj ulozi jer je sasvim jasna presudna uloga informiranja i komunikacija u današnjem dobu. Hrvatska riječ ovdje čini puno, ulaže veliki trud i predstavlja kvalitetan servis hrvatske manjine. Vi ste nezaobilazan čimbenik opstojnosti Hrvata u Vojvodini odnosno Srbiji.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nekoliko puta isticao kako u Hrvatskoj i Srbiji postoje različita tumačenja prošlosti, ali da se usprkos tome moraju razvijati dobri odnosi. Međutim, u pogoršanju odnosa između dvije zemlje najčešće je okidač upravo različito tumačenje prošlosti. Mogu li se uspostaviti trajni dobri odnosi ukoliko dvije zemlje imaju »dvije istine« o tome što se događalo u zajedničkoj prošlosti?

    Nije lako doći do zajedničkih stajališta oko svih otvorenih pitanja. Možda to u ovome trenutku i nije najvažniji pristup u izgradnji odnosa između Hrvatske i Srbije. Naime, u brojnim aspektima ostvarujemo dobru i sadržajnu suradnju što pokazuje da ukupne bilateralne odnose ne treba procjenjivati samo kroz prizmu povijesnih ili političkih razilaženja. Vjerujem kako pragmatični pristup, okrenutost prema mladima i budućnosti, strpljivost u radu, temeljna europska načela i vrijednosti mogu pomoći u izgradnji dobrosusjedskih odnosa na obostranu korist. U svome ću se radu zalagati za takve postulate. Želim istaknuti kako obje manjine mogu i trebaju imati vrlo važnu ulogu. Etabliranje statusa i osiguravanje prava nacionalnih manjina, hrvatske nacionalne manjine u Srbiji u ovome slučaju, bit će važnom poveznicom i pokazateljem za ukupne odnose. Zaista vjerujem da obje manjine mogu imati veliku i pozitivnu ulogu u izgradnji ukupnih hrvatsko-srpskih međudržavnih odnosa.