Zagreb, 30. listopada 2019.

    Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije povijesni je trenutak za našu zemlju

    Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković predstavio je danas prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na konferenciji je prvi put predstavljen službeni slogan hrvatskog predsjedanja, kao i odabrani vizualni identitet autorice Ive Primorac.

    Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

    "Poštovana Predsjednice Republike, poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, skupno pozdravljam sve ostale visoke dužnosnike, sve kolegice i kolege koji su ovdje, te crkvene velikodostojnike koji su nam učinili čast da budu s nama danas, predstavnike diplomatskog zbora, sve predstavnike medija i sve vas, dame i gospodo, koji ste ovdje. Zahvaljujem još jednom Ivi Primorac i njezinom timu i čestitam i njoj i njezinom timu na izvrsnom rješenju koje je dobilo potporu stručnoga žirija.

    Drago mi je da vas danas mogu u ovako velikom broju pozdraviti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, pozdravljam i ravnateljicu NSK koja je naš današnji domaćin, a ujedno nije slučajno da je današnje predstavljanje prioriteta programa predsjedanja Hrvatske Europskom unijom upravo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, zbog toga što će drugi dio koji je iza nas, koji je mnogima od vas u biti nepoznat, koji je ostao u roh-bau varijanti od 1995., zahvaljujući našoj inicijativi i odličnoj suradnji sa NSK biti dovršen i Grad Zagreb i Hrvatska imat će jedan sjajan kongresni centar ovdje u srcu Zagreba.

    Naše predsjedanje Europskom unijom samo je jedno od predsjedanja koje smo imali u mandatu ove Vlade ili upravo traju, podsjetit ću da smo predsjedavali Odborom ministara Vijeća Europe, zatim Srednjoeuropskom inicijativom, da smo predsjedavali Inicijativom Kina+17, da ćemo od 1. studenoga predsjedavati Dunavskom strategijom Europske unije, a da smo još iduću godinu i predsjedatelji Dunavske komisije.

    To govori o snažnom međunarodnom i vanjskopolitičkom angažmanu Hrvatske i svih aktera u Hrvatskoj koji su u taj proces uključeni.

    Želim zahvaliti svim kolegicama i kolegama, članicama i članovima Vlade, njihovim suradnicima, koji predano rade već dulje vrijeme na pripremi, i sadržajnoj i logističkoj, našega predsjedanja Vijećem Europske unije. Upravo takav potpuni angažman svih aktera bit će ključan za ostvarivanje pozitivnih rezultata tijekom prvih šest mjeseci 2020. godine.

    Današnji događaj je prva konferencija posvećena prioritetima hrvatskog predsjedanja, održat će ih se još nekoliko, u Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu, gdje će pojedini ministri pojasniti segmente i aktivnosti u različitim resorima, tako na razini cijele Hrvatske dobijemo cjelovitu sliku naših aktivnosti u idućoj godini.

    U 29. godini svoje samostalnosti, Hrvatska će prvi puta biti na čelu Europske unije. To je povijesni trenutak za našu zemlju i dolazi kao kruna dosadašnjega europskoga puta, Cijeli taj europski put, kao što znate, nije bio nimalo jednostavan.

    No, hrvatski je narod, vođen svojim kršćanskim korijenima, tradicijom i kulturom, oduvijek izražavao privrženost i pripadnost europskoj obitelji koja dijeli zajedničke vrijednosti, ciljeve i budućnost.

    Zajednici koja je za Hrvatsku, koja ima iskustvo Domovinskoga rata i visoko cijeni mir i suradnju, a prije svega poštuje požrtvovnost hrvatskih branitelja, puno više od jedinstvenoga tržišta od gotovo pola milijarde ljudi.

    Za nas je Europska unija projekt mira i suradnje. Ona je za nas Hrvate ponajprije prirodan okvir i zajednica slobodnih europskih naroda, zajednica koja daje politički i gospodarski okvir za kvalitetan i siguran život svih hrvatskih građana, zajednica u kojoj se uvažavaju nacionalne manjine.

    Unija izazova danas

    Dame i gospodo,
    naše predsjedanje Vijećem Europske unije dolazi u prijelomnom trenutku za Europu, ali i za cijeli svijet.

    Europska unija suočena je s brojnim unutarnjim i vanjskim izazovima, onim predvidivim i manje predvidivim koji pred države članice stavljaju potrebu pronalaska zajedničkih rješenja i zajedničkog djelovanja.

    Međunarodno okruženje karakteriziraju kriza multilateralizma, gorućeg izazova klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, nova utrka u naoružanju i terorističke ugroze, uz stalni pritisak migracija i trgovinskih ratova.

    U vrlo dinamičnom i konkurentnom okruženju globaliziranog svijeta, suočeni smo i s izazovima velikih gospodarskih razlika i razvojnih perspektiva, između država, i unutar njih samih.

    Tehnološki napredak u vremenu 4. industrijske revolucije, osim prilika koje nam omogućava, ujedno nas suočava s nikad većim širenjem lažnih vijesti, dezinformacija, netolerancije i govora mržnje na digitalnim platformama.

    To je izravna prijetnja našem demokratskom poretku jer podriva povjerenje građana u institucije.

    U tom kontekstu, hrvatsko predsjedanje dolazi na početku novog petogodišnjeg institucionalnog ciklusa Europske unije nakon svibanjskih europskih izbora: s novim čelnicima europskih institucija, ponajprije novim sastavom Europske komisije i Europskog parlamenta, te novim predsjednikom Europskog vijeća, s novim temama i prijedlozima politika i programa u skladu sa Strateškim okvirom za razdoblje 2019.–2024., sa završnicom pregovora o novom sedmogodišnjem europskom proračunu za razdoblje 2021. - 2027., čiji će dovršetak biti važna zadaća hrvatskog predsjedanja, jer o njemu ovisi neometan nastavak provedbe svih projekata koji se financiraju europskim sredstvima, i konačno, s nastavkom neizvjesnosti oko izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, što će značajno utjecati na čitav europski projekt i zahtijevat će mudrost u upravljanju ovim procesom, pogotovo ako se izlazak dogodi za vrijeme našeg predsjedanja, s obzirom na produljenje roka do 31. siječnja 2020. i izbore koji će biti u Ujedinjenoj Kraljevini u prosincu.

    Svi ovi unutarnji i vanjski faktori razlog su za daljnje jačanje europskog jedinstva i zajedništva. A u tako složenim okolnostima, Hrvatska će iduće godine imati važnu ulogu – da bude kormilarom zajedničkog europskog projekta, u daljnjoj izgradnji snažne Europe u svijetu punom izazova! Upravo zbog ovakvog konteksta odabrali ovaj slogan kao slogan našeg predsjedanja.

    Hrvatsko iskustvo

    Hrvatska je do ovog trenutka prošla težak put u borbi za svoju neovisnost, međunarodnu afirmaciju i puno integriranje u Sjevernoatlantski savez i Europsku uniju.

    Kao država, predsjedanjem zaokružujemo jedan ciklus – od uspostave neovisnosti do snažne međunarodne afirmacije u Europi o čemu svjedoče mnoga postignuća u proteklim mjesecima:
    ­
    uloga Hrvatske u odabiru čelnika europskih institucija, a posebno buduće predsjednice Europske komisije,
    ­
    uvrštavanje demografskih izazova u strateški program Unije, i djelokrug buduće Europske komisije,
    ­
    potpredsjedničku dužnost u Europskoj komisiji za hrvatsku povjerenicu Dubravku Šuicu, koja je dobila važne resore demokracije i demografije,
    ­
    odabir bivše potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova, Marije Pejčinović Burić, za glavnu tajnicu Vijeća Europe,
    ­
    prihvaćanje hrvatskog pisma namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam II, u okviru provođenja naše Strategije za uvođenje eura,
    ­
    zeleno svjetlo Europske komisije za ulazak u Schengenski prostor,

    Zbog svog specifičnog iskustva, Hrvatska Europskoj uniji donosi jedinstveno iskustvo. Iz zemlje koja je pretrpjela rat i agresiju, uspješno smo preobrazili institucije i ekonomiju, do mjere da već u sedmoj godini članstva budemo na čelu Vijeća Europske unije. Naša je želja da to bude na ponos svih hrvatskih građana, koji su se izborili i do sada gradili slobodnu i samostalnu Hrvatsku, osobito hrvatskih branitelja.

    Iduće godine imamo prigodu Europi i svijetu pokazati Hrvatsku u najboljem svjetlu. I to ne samo kroz našu bogatu kulturnu baštinu, umjetnost i turizam, već kroz naše vrijedne ljude i konstruktivne prijedloge politika koje smatramo važnima za Europsku uniju i njezine građane.

    Prilika je danas da se prisjetimo riječi prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, koji je 30. svibnja 1990. na prvoj sjednici demokratski izabranog Hrvatskog sabora istaknuo kao jednu od ključnih zadaća pred Hrvatskom da "valja poduzimati sve potrebne korake radi što skorijeg uključenja Hrvatske u Europsku zajednicu."

    Trideset godina poslije, Hrvatska je ne samo članica Europske unije, nego uskoro i njome predsjeda.

    Temeljne smjernice hrvatskog predsjedanja

    Hrvatska u toj ulozi ima priliku, u partnerstvu s državama članicama i svim institucijama, dati Europi svoj doprinos i novi zamah.

    U središte aktivnosti tijekom predsjedanja postavit ćemo građane, njihova očekivanja i potrebe.

    Želimo da građani snažnije osjete prednosti i prilike članstva, da se poboljša kvaliteta života, da osjećaju sigurnost koju im pruža pripadnost Uniji u svijetu koji je postao u mnogim aspektima nepredvidljiv.

    Posebnu ćemo pozornost posvetiti ujednačenom, uključivom i održivom razvoju svih država članica i njihovih regija.

    Ujedno, posvetit ćemo se onim područjima na kojima smatramo da je djelovanje Unije najpotrebnije, gdje Unija mora djelovati strateški i stvarati dodanu vrijednost.

    To su područja gdje Unija strateški i značajno stvara dodanu vrijednost. Područja gdje se istodobno gradi osjećaj zajedništva, jednakosti i uvažavanja, kao i pripadnosti razvijenoj i kohezivnijoj Uniji, sa što manjim razlikama u pogledu razvijenosti svih dijelova Europe.

    Zato ćemo tijekom našeg predsjedanja zagovarati Europu utemeljenu na zajedničkim vrijednostima i poštovanju uzajamnih interesa.  Najbolji put u nadilaženju svih izazova u okruženju i unutar Unije promicanje je konsenzusa i traženje kompromisa, a ne stvaranje dodatnih podjela. To će biti naš najvažniji zadatak tijekom predsjedanja.

    Naši su prioriteti usklađeni sa ključnim dokumentima Unije usvojenima nakon izbora za Europski parlament: Strateškim programom Unije za razdoblje 2019.–2024. koji je Europsko vijeće usvojilo u lipnju, političkim smjernicama izabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koje su predstavljene u srpnju, a koje smo raspravili i prilikom njezinoga posjeta Hrvatskoj ovoga ljeta. Vodit ćemo se i zajedničkim prioritetima iz programa Tri Predsjedništva Vijeća Europske unije (Trio). Kao što znate, Hrvatska je dio Trija, u kojem su Rumunjska, Finska i Hrvatska.

    Predstavit ću sad četiri krovna područja našeg predsjedanja, a oni odražavaju i našu viziju europskih prioriteta u razdoblju koje je pred nama:
     

    1. Europe koja se razvija
    2. Europe koja povezuje
    3. Europe koja štiti i
    4. Europe koja je utjecajna.


    Prvi prioritet – Europa koja se razvija

    Europska unija je danas drugo svjetsko gospodarstvo koje čini petinu svjetskog BDP-a.

    No u vremenu velikih tehnoloških, geopolitičkih i demografskih promjena, gospodarstvo Europske unije i njeno tržište rada, suočeni su sa sve većom konkurencijom, osobito iz Kine i SAD-a, s kojom se, svi zajedno, moramo nositi.

    Odgovor na to nije slabija, nego samo snažnija Unija. Treba nam Europa koja se razvija i raste, ali na održiv, uravnotežen i uključiv način. To pretpostavlja produbljivanje našeg jedinstvenog tržišta od pola milijarde ljudi, poticanje digitalizacije poslovanja, ulaganja u inovacije i istraživanje, kako bismo bili još konkurentniji.

    No, da bi članice Europske unije bile gospodarski još snažnije, nužno je smanjivati još uvijek velike razvojne razlike među njima. Za to je potrebno postići uravnotežen i ravnomjeran regionalni razvoj, zahvaljujući dobro osmišljenim europskim politikama, poduprtim tradicionalnim sredstvima iz europskoga proračuna.

    Pritom je potrebno voditi brigu o izgradnji zadovoljnijeg i vitalnijeg društva, vodeći računa o potrebama svih generacija, razvijanjem politika koje stvaraju bolje radne i životne uvjete. Jedan od specifičnih prioriteta unutar ovoga je utvrđivanje rješenja za demografske izazove, kao problema koji ne pogađa samo Hrvatsku, o čemu ovdje postoji visoki stupanj svijesti, on je svojstven i polovici članica Europske unije.

    To nije samo pitanje starenja stanovništva, već i odlaska mladih i radno produktivnih, u razvijenije države članice. Zato je potrebno stvaranje boljih mogućnosti za mlade, osobito u ruralnim sredinama. Stoga mi je posebno drago što će upravo na ovom pitanju raditi naša potpredsjednica i povjerenica Dubravka Šuica, čime Hrvatska može dati pečat europskom načinu rješavanja ovoga strukturnog problema.  

    Vitalnije društvo znači i konkurentnije gospodarstvo, zasnovano na vještinama za poslove budućnosti, kroz cjeloživotno obrazovanje, kao i većoj i uravnoteženijoj mobilnosti znanstvenika.

    To također podrazumijeva jačanje konkurentnosti europske industrije te malih i srednjih poduzeća, kao i ulaganje u inovacije i istraživanje. Pritom, moramo voditi računa o razvijanju gospodarstva koje je ekološki održivije, kako bismo uspješno proveli tranziciju na niskougljično i kružno gospodarstvo. Time ćemo pridonijeti boljoj zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena. Iz svih tih razloga, hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za održiv i uključiv razvoj Europske unije koji uvažava posebnosti i potrebe svih država članica i njihovih građana.

    O ovom prioritetu bit će više riječi na konferenciji koja će se održati u Varaždinu.

    Drugi prioritet – Europa koja povezuje

    Dame i gospodo,

    U sve povezanijem svijetu, iskorištavanje punog potencijala infrastrukturnih i ljudskih potencijala Unije ovisi o umreženosti i povezanosti gospodarstva Unije i njenih članica. 

    I stoga nam treba Europa koja povezuje.

    No njenu konkurentnost sputavaju razlike koje postoje unutar Unije u kvaliteti infrastrukture i pokrivenosti prometnim, energetskim i telekomunikacijskim i digitalnim mrežama.

    Zbog toga je potrebno dodatno razvijati prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu i povezanost, radi postizanja pune socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije među svim državama članicama.

    Da bi Europska unija postala uistinu jedinstven prometni prostor, potrebno je financiranje daljnje izgradnje infrastrukturnih mreža, te unaprjeđenje transeuropskih prometnih mreža.

    Bolja povezanost podrazumijeva i sigurniju i kvalitetniju podatkovnu infrastrukturu, kroz uspostavu funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta i smanjenje digitalnog jaza između bolje i slabije razvijenih regija, te stvaranje uvjeta za sigurni prijelaz na mreže 5G.

    Još jedan važan aspekt boljeg korištenja naših potencijala je stvaranje integriranog energetskog tržišta, ponajprije kroz puno ostvarenje Energetske unije.

    To će pridonijeti jačanju naše energetske sigurnosti, kroz diversifikaciju i izgradnju potrebne infrastrukturu, i veće oslanjanje na obnovljive izvore energije. Upravo ono što radi Hrvatska.

    Potrebno je osigurati bolju povezanost građana Unije, kroz jačanje mobilnosti učenika, studenata, istraživača i nastavnika, ali i veće mobilnosti kulturnog i kreativnog sektora.

    To uključuje i intenziviranje dijaloga s mladima, kao i korištenje sporta u povezivanju ljudi svih generacija diljem Europe.

    Iz tih razloga, hrvatsko predsjedništvo će poticati politike koje su usmjerene na infrastrukturno povezivanje u svim područjima, kao i zbližavanje građana.

    Treći prioritet – Europa koja štiti

    Državama članica Europske unije sigurnost njihovih građana od najveće je važnosti.

    Stoga ćemo se zalagati za Europu koja štiti svoje građane, uz istodobno poštovanje i zaštitu vladavine prava.

    Veliku važnost pridavat ćemo unutarnjoj sigurnosti, prije svega kroz rad na strateškim smjernicama Unije za područje slobode, sigurnosti i pravde.

    Zalagat ćemo se za tješnju suradnju članica u borbi protiv organiziranoga kriminala, pranja novca i financiranja terorizma.

    Sigurnost građana podrazumijeva i sprječavanje širenja sadržaja na internetu koji potiču na diskriminaciju, nasilni ekstremizam i terorizam.

    U tu svrhu potrebno je bolje povezati sve informacijske sustave na području pravosuđa i unutarnjih poslova.

    Ujedno za bolju prevenciju i odgovor na katastrofe želimo ojačati suradnju civilnih zaštita država članica.

    Drugi važan aspekt sigurnosti je zaštita sloboda, ali i našeg demokratskog poretka. Zato je potreban povratak na učinkovito funkcioniranje Schengenskog prostora, koji je bitan i s aspekta hrvatskoga pridruživanja tom prostoru.

    Želimo bolju zaštitu osobnih podataka i privatnosti.  Potrebna nam je sveobuhvatna i održiva migracijska politika, koja pretpostavlja jačanje vanjskih granica Unije i interoperabilnosti relevantnih informacijskih sustava.

    Zalagat ćemo se za usklađen pristup vanjskim i unutarnjim aspektima migracija, uključujući zakonite migracije. To podrazumijeva reformu Zajedničkog europskog sustava azila te bolju suradnju s trećim zemljama, što uključuje i područje jugoistoka Europe, područje koje nazivamo istočno-mediteranskom ili zapadno balkanskom rutom. 

    Ujedno, moramo biti otporniji na rastuće hibridne prijetnje. Stoga trebamo bolje zaštiti javne prostore i kritične infrastrukture, jačati svoje stručne i tehnološke kapacitete na području kibernetičke sigurnosti. Trebamo i koordiniran pristup u suzbijanju širenja lažnih vijesti, netolerancije i
    dezinformacija na digitalnim platformama.

    Zbog svega toga, bit ćemo usmjereni na daljnju izgradnju Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini prava.

    Četvrti prioritet – Europa koja je utjecajna

    Utjecajna u globalnom pogledu. Hrvatska i ostale članice Unije najbolje se mogu nositi s izazovima 21. stoljeća kroz okvir i snagu koje nam to zajedništvo u Uniji pruža.

    Ona svoju ulogu globalnog čimbenika može učvrstiti samo daljnjim razvojem sposobnosti i instrumenata za zajedničko djelovanje u suočavanju s izazovima, poput terorizma, trgovinskih ratova ili migracija.

    Stoga se zalažemo za Europu koja je utjecajna – koja ima predvodničku ulogu, osobito u svom susjedstvu, ali i u svijetu.  Želimo da Unija zadrži svoj položaj vodećeg međunarodnog čimbenika. Tu mislim ponajprije na vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena, na promicanju učinkovitog globalnog upravljanja, zaštiti ljudskih prava, te jačanju multilateralnog trgovinskog okvira.

    Europska unija je danas globalni partner. Ona je prva trgovačka sila, drugo svjetsko gospodarstvo, prvi trgovinski partner i Sjedinjenim Američkim Državama, i Kini, i Indiji, i Rusiji, kao i zemljama MERCOSUR-a i OPEC-a. Taj istaknuti položaj trebamo iskoristiti kako bismo širili svoj utjecaj i oblikovali globalni poredak na brojnim važnim područjima. I to zalaganjem za ista pravila za sve, uz borbu protiv nelojalne konkurencije, čime štitimo radna mjesta u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europskoj uniji.

    Ujedno ćemo zagovarati jačanje naših transatlantskih odnosa, kao i za produbljivanje odnosa s Azijom, Afrikom i Latinskom Amerikom te ostalim strateškim partnerima. Želimo poticati reforme i jačati otpornost u istočnom i južnom susjedstvu, od sjeverne Afrike do istočne Europe.

    Ujedno, Unija daje više od polovice ukupne svjetske razvojne pomoći, zahvaljujući čemu je razvila razgranate partnerske odnose s brojnim zemljama u svijetu. Tu zadaću je u aktualnoj Komisiji radio hrvatski povjerenik Neven Mimica. I upravo zbog toga želimo razvojne politike još više usmjeriti
    na ključnu globalnu temu, a to je iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj.

    Posebnu odgovornost Unija ima prema svojem najbližem susjedstvu. Smatramo da trebamo biti jamac boljitka i stabilnosti našeg neposrednog susjedstva na jugoistoku Europe, potičući reformske procese u jugoistočnoj Europi.

    Kao najmlađa država članica, svjesni smo transformacijske snage pristupnog procesa. Stoga ćemo se zalagati za djelotvornu politiku proširenja, zasnovanu na potvrđenoj europskoj perspektivi kandidata i potencijalnih kandidata uz puno ispunjavanje utvrđenih kriterija.

    Stoga smo odabrali da upravo u Zagrebu, ovdje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici budemo u svibnju domaćini sastanka na vrhu između čelnika Europske unije i našega susjedstva, tehnički govoreći država zapadnoga Balkana.

    To će biti točno dvadeset godina nakon Zagrebačkog sastanka na vrhu, koji je također održan ovdje, 2000.-te, ali u hotelu Westin i koji je bio prekretnica na europskom putu Hrvatske.  Stoga želimo da upravo ovaj summit u Zagrebu bude referentan za naše susjede i njihov europski put kroz cijelo sljedeće desetljeće.

    Zalagat ćemo se za povećanje kolektivne sposobnosti Unije za odgovore na krize jer Unija je danas prepoznata kao ključan međunarodni akter u promicanju i izgradnji mira. Upravo zato moramo biti aktivniji kroz rano djelovanje u sprječavanju sukoba, jačati naše operativne sposobnosti i instrumente za brz odgovor na krize, zagovarati jačanje sigurnosne i obrambene politike Europske unije, te nastavak bliske i sadržajne suradnje između Unije i NATO-a.

    Hrvatsko predsjedništvo će stoga u tih šest mjeseci raditi na jačanju međunarodnog položaja, asertivnosti Unije te nastavak naše u stabilnosti i sigurnosti na europskom kontinentu.

    Predsjedanjem ćemo ojačati utjecaj i položaj Hrvatske

    Dame i gospodo,

    da rezimiram na kraju ono što će biti posebno važno u naših šest mjeseci, da ih tako kolokvijalno nazovem.

    Prvo je donošenje Višegodišnjeg financijskog okvira, drugo je puna provedba Europskoga stupa socijalnih prava, treće je početak ozbiljnog rada na zaustavljanju negativnih demografskih trendova, bolja povezivost u Europskoj uniji, jačanje prostora slobode, sigurnosti i pravde, sastanak na
    vrhu za zemljama našega susjedstva u svibnju,  zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena, prilagodba tržišta rada poslovima budućnosti kroz obrazovanje i inovacije, približavanje Unije građanima, a osobito mladima te zaštita poretka i temeljnih vrijednosti.

    Predsjedanjem ćemo ojačati utjecaj i položaj Hrvatske u Europi i u svijetu. Pripreme za predsjedanje su u završnoj fazi. Mi ćemo kako to običaji nalažu cjeloviti dokument koji je već gotov, ima skoro 40-ak stranica, koji će detaljno elaborirati prioritete u svim sektorima, publicirati u prosincu, pred sam kraj finskoga predsjedanja.

    Za vrijeme predsjedanja u Hrvatskoj će biti održano više od 150 konferencija i sastanaka, od toga brojne na ministarskoj razini. Bit će tu važna i parlamentarna dimenzija aktivnosti.  

    Hrvatska će pridonijeti europskom zajedništvu, odgovarajući na tehnološke, društvene i sigurnosne izazove, a uvjeren sam da će u ovih šest mjeseci dodatno senzibilizirati i hrvatske građane i osvijestiti činjenicu da smo već sedmu godinu članica Unije, a tada ćemo praktički evocirati i 30 godina od hrvatske demokracije i puta prema samostalnosti. 

    Za samo dva mjeseca imat ćemo predvodničku ulogu u izgradnji snažne Europe u svijetu punom izazova, a sve vas pozivam da nam u tom procesu svatko iz svoga kuta i na svoj način da svoj doprinos.

    Hvala Vam lijepa."

    Nakon govora predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, buduća potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica predstavila je prioritete rada nove Europske komisije, a nazočnima se obratila i autorica vizualnog identiteta Iva Primorac.